Ekologija Energija Budućnost III

ekipa0Projekat EEB III - Ekologija Energija Budućnost III je nastavak uspješnih projekata koji se razlikuju po ciljevima i aktivnostima ali će pojačati djelovanje na jačanje svijesti, naročito mladih, da se aktiviraju kao pozitivni primjeri u svojim zajednicama. Projekat u kojem je uključeno pet škola i to III Gimnazija, Srednja škola za ekologiju i drvni dizajin, Elektrotehnička škola za energetiku, Srednja ekonomska škola i Željeznički školski centar, provodi Udruženje za pomoć i razvoj HAJDE, a finansira ga općina Novo Sarajevo. Lejla Brulić iz udruženja ističe da je ideja da se pokuša da se mladi potaknu da više razmišljaju i djeluju na zaštiti okoliša.

„Također projekat podrazumijeva izradu studije koju će učenici raditi sa svojim nastavnicima o tome kako škole riješavaju problem otpada, kakva je energetska efikasnost u školama u smislu uštede energije. U svih pet škola će biti ugrađeni svjetlosni senzori pokreta.“

U gradu Sarajevu već niz godina, uočljiva su poboljšanja komunalnih usluga, pogotovo u segmentu upravljanja komunalnim otpadom, međuti. Od niz novina u ovom segmentu radi se i na uspostavljanju sistema reciklaže otpada. Sve češće u našem okruženju možemo vidjeti kontejnere predviđene za odlaganje različitih vrsta otpada. O tome govori Dragana Selmanagić iz organizacije Centar za okolišno održivi razvoj.

„Značajan problem je sa komunalnim otpadom koji je uglavnom mješanog otpada. Ako znate da podatci kažu da u Kantonu Sarajeva na jednog stanovnika ide 1,2 kg otpada dnevno, pa to pomnožite sa brojem stanovnika, onda je jasno da imamo veliki problem ukoliko ne radimo na tome. Pored toga, problem je nizak nivo svijesti kod građana“

Jedan od načina prevencije zaštite okoliša svakako je energetska efikasnost, koja podrazumijeva korištenje minimalnekoličine energije tako da nivo udobnosti i komfora ali i stopa proizvodnje ostanu sačuvane. Vedad Suljić iz Regionalnog centra za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugositočnu Evropu kaže da je velika potrošnja energije u prostorima u kojima radimo jer su ti objekti uglavnom stari a s druge strane velika je potrošnja drva i uglja što dovodi do pretjerane emisije štetnih materija i zagađenja zraka.

„Energetska efikasnost je stoga veoma bitna i nameće se kao logično riješenje jer se smanjuje potrošnja energije i samim tim se štedi energija ali i novčana sredstva koja se mogu iskoristiti kada su recimo škole u pitanju za neke dodatne edukacije ili putovanja, također, smanjuje se emisija štetnih materija i imamo kvalitetniji zrak .“

Rijad Tikveša iz organizacije EkoTim vrlo precizno definiše sve naše probleme

„Informisanje javnosti, postavljanje kapaciteta i njihovo redovno pražnjenje i odlaganje i zakonski okvir. Mi imamo situacije da imamo kontejnere ali nemamo kampanju. Imamo kampanju ali nemamo kontejnere. Ili imamo sve toali nemamo adekvatan zakon koji bi sankcionisao one koji nisu savjesni.“

U cijelom svijetu se razvojem gradskih zona mora sve više voditi računa o zaštiti okoliša. Bosanskohercegovačke gradske regije nisu izuzetak. Upravo tu potrebu potvrđuje i Program edukacije i obuke o zaŠtiti okoliša Općine Novo Sarajevo 2018. koji se svake godine dopunjava, ali i finansira sredstvima Općine. Koliko god da se napora ulaže u trenutno poboljšane stanja okoliša toliko je važno ulaganje u budućnost i neizmjerno važno je podići svijest što većeg broja pojedinaca kako bi oni svojim svakodnevnim djelovanjem uticali na smanjenje problema. Potražili smo odgovore od naših sagovornika.

„Kroz određene kampanje možete se uključiti u akcije i dati doprinos zaštite okoliša. Učešće u akcijama na terenu, volontiranje i mnogo načina na koje se možemo uključiti u zaštitu okoliša.“ Mišljenja je Dragana Selmanagić.

Vedad Suljić mišljenja je da se može pribjeći investicijama nultog troška što podrazumijeva promjenu obrasca ponašanja što ne iziskuje nikakva ulaganja.

„To se radi na način da se primjerice u školama upozoravaju učenici i nastavnici na štednju energije gdje je to god moguće da se ne pale svjetla tamo gdje to nije potrebno. Također u domaćinstvima to možemo učiniti primjenom štednih sijalica čiji je rok trajanja preko deset godina.“

Veliki problem je još uvijek nedovoljna informisanost i odgovornost građana kada je u pitanju otpad a nakon samo malo istraživanja i uz malo dobre volje možemo mnogo učiniti jer kapaciteti postoje.

Dragana Selmanagić preporučuje selektivno odvajanje otpad.

„U jednu kesu odvojima plastični u drugu stakleni u treću miješani i odložimo u kontejnere ukoliko oni postoje. Ukoliko nema posebnih kontejnera, bolje je i ovako selektiran otpad ostaviti u postojeće kontejnere.“

Rijad Tikveša govori podatak koji je široj javnosti malo poznat a to je da u BiH postoje kapaciteti za selektirani otpad.

„Mi u Maglaju imamo fabriku za preradu papira „Natron“ koja svake godine uveze oko 20.000 tona papira jer mi ne sakupimo dovoljno. Čak i kada bi mi sav otpadni papir skupili vjerovatno im ne bi bilo dovoljno. Za najlonske folije oko plastičnih flaša postoji fabrika u Širokom Brijegu „Veplast“ koja se bavi reciklažom. Za plastične flaše imamo fabriku „Omorika“ u Doboju i koji također nemaju dovoljno sirovine za preradu. Željezara u Zenici koja ima kapacitete za reciklažu željeza.“